1 : Jesu isti akordi na gitari sa sedam žica i mogu li svirati na sedmožičanoj gitari ako znam na običnoj sa šest žica?     (0)
U načelu - DA... Ali prvo moram reći da nije za svakoga sedmožičana gitara. Realno to ljudima treba iz dva razloga: Jedan razlog je da bi se vjerno skidao materijal od Dream Theatera, Korna, Vaija, Uli Jon Rotha i sličnih koji koriste taj tip gitara, a njih nema baš tako puno. Drugi razlog je da želiš posebne zvukove za svoje komponiranje koje ne možeš dobiti sa šetožičanom ukoliko ne spuštaš štim. Uz to, imajte na umu da uz sedmožičanu moraš kupovati žicu više pri kupovanju nekih žica, a ako poželiš tonski nabrijati gitaru, nema puno pickupa sa sedam žica. Ako ti se pickup ne svidi, onda ga nemaš kome prodati jer ljudi nemaju sedmožičane. Da se vratim na akorde... Akordi su isti. Dodavanjem ekstra žice ti dobijaš jednu žicu, bilo "deblju" za masni metal bilo "tanju" za soliranje. Onih 6 žica su ti tu i dalje i možeš svirati sve normalno, s time da zanemariš tu žicu. Oni koji su spretniji mogu tražiti srodne tonove na toj žici i upotpunjavati neki akord i dobijati različite soundove. Ukoliko imate jednu pjesmu na repertoaru koja zahtjeva teško gaženje, a imate dvije gitare, onda postoji jednostavniji način - Spustite štim.
Promjenjeno: 01-07-2007 15:18 Pitao: LuKa	[Nazad na vrh]

2 : Kako se dijelovi gitare kazu na engleskom?     (0)
vrat=neck glava=headstock hvataljka=fretboard ili fingerboard konjić (ili neki kazu nulti prag)=nut žica=string prag=fret čivija/mašinica(stimer=tuner/tuning machine kobilica (neki zovu konjic)=bridge tijelo=body Za engleske riječi: pickup, pickguard, hardware, tailpiece, inlay, tremolo, floyd nema adekvatnih hrvatskih naziva, pa se koriste engleski.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:13 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

3 : Koji su dijelovi svake gitare i bass gitare?     (0)
Ima ih puno, najvažniji termini za baratat su: tijelo, vrat, nut ili (ono preko čega se žice prelamaju na vrhu vrata. T.z.v. nulti fret ili nulti prag), žice, bridge (ono preko čega se žice prelamaju na dnu tijela gitare), mašinice (ono čime namotavamo žice), fretovi, te elektronika.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:14 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

4 : Kako da dobro sviram?     (0)
Nema odgovora. Nekima je Bog dao da imaju točne i brze prste, nekima savršen sluh, a nekima veliku glazbenu kreativnost. Neki nisu dobili ničeg od toga napretek, ali jedna stvar je sigurna: svima je pomoglo vjezbanje. Nije na odmet skinuti par pjesama na tjedan, i provesti svoje slobodno vrijeme vježbajući akorde, baree, slap, pop, bend, sviranje prstima, sviranje trzalicom itd. Ako ne mozete skinuti neku dionicu ne očajavajte, to se zna događati i nakon par godina sviranja (rijetko, ali... ), usporite ju i do nekoliko puta i ponavljaje, polako ubrzavajte kad postanete sigurniji u sviranju iste. Ipak ako ne uspijete za 15 minuta pokusavanja doći do manje vise iste brzine čini se da je ta dionica prezahtjevna za vas. U tom slučaju je najbolje uočiti problem i vježbati da ga se ispravi nego nastaviti i uporno pokušavati skinuti stvar svirajući melodiju i radeći kompromise ili pak svirati "prljavo".
Promjenjeno: 15-04-2007 14:15 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

5 : Koje žice da koristim?     (0)
Nema posebnih pravila. Uglavnom ako mora biti neko pravilo, onda vrijedi pravilo kolko para tolko muzike. (ovdje doslovnije nego drugdje) Gitaristi bi trebali mjenjati žice svakih mjesec dana, a basisti svaka 3 mjeseca, ali tog se, posebno basisti, često ne drze. Postoje ljudi čiji znoj izrazito steti žicama te je njihov vijek izrazito kratak. Kada žice ostare ton postepeno zbog prljavštine, hrđe postaje mutniji i tuplji.. Postoje 2 osnovna materijala za izradu žica. Stainless steel i Nickel. Stainless steel je nešto kraćeg vijeka, bistrijeg i metalnijeg zvuka, dok je nickel nešto toplijeg zvuka. Osnovni modeli žica za bass su Roundwound (najobičnije okrugle žice), Halfwound (žice koje su plosnate s jedne strane) Te flatwound (plosnate žice) sto je žica plosnatija to je mutnijeg tona, ali se plosnate znaju koristiti na fretless basevima jer su manje agresivne prema fingerboard-u.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:16 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

6 : S čim da čistim gitaru?     (0)
U većini dućana mogu se naći specijalizirana sredstva za čisćenje gitare koja ne sadrže silikon. Preporučljivo je uloziti sitnicu da bi očuvali vašu ljepoticu što je bolje moguće.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:17 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

7 : Oni gumbići koje vrtim na gitari mi šušte kad ih vrtim, što da radim ?     (0)
U dućanima sa elektroničkom opremom i komponentama moze se naći kontakt sprej za čišćenje potenciometara. Ali to je samo privremeno rješenje, potenciometri su potršna roba zbog načina njihove izrade te se preporuča zamjena istih nakon prvih naznaka šuškanja, prekidanja i sl.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:18 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

8 : Kad da nosim nekome da mi pogleda tu gitaru?     (0)
Čim uvidis da nešto ne valja s njom, a bilo bi dobro svakih 12 mjeseci odnjet za svaki slučaj da ju majstor malo pogleda, mozda poštima vrat, pobrusi fretove, ili oktavira.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:18 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

9 : Oktavira?     (1)
To znači da ton ne bude povišen ili snižen na nekom daljem fretu ako je točno namjesten na nutu. To možete i sami napraviti i ako će vas svi majstori na grupi uvjeravat da morate ići kod njih. U biti je jednostavno a ako nemate iskustva igrajte se pokusaja i pogresaka. Ako je na nultom pragu savršeno podesen ton, a na 12. pragu pravi ton, ali povišen, skinite žicu i pomaknite sedlo na bridgeu malo prema nazad. Sada ponovno stavite žicu, naštimajte ju na nultom polju i provjerite na 12. vjerojatno neće od prve biti dobra ako niste još ni jednom to radili. Ako ste sedlo pomakli previše naprijed vratite ga ili ako ste premali pomaknite ga jos i tako se igrajte, nije to toliko puno posla koliko se čini.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:20 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

10 : Kako štimati vrat, kako provjeriti u kakvom je stanju???     (1)
Možeš ga provjeriti s ravnalom. Najlakši način ti je stisnut žicu na prvom i zadnjem polju i gledat oko sredine fretboarda kolko je odmaknuta žica od vrata. Ako nije uopće, onda ti je vrat skroz ravan ili izbočen, ako je malo onda ti je lagano udubljen, takav otprilike treba biti, ako je puno onda ti je preudubljen. E sad "malo" i "puno" su pojmovi koje svaki glazbenik na svakom pojedinom instrumentu mora sam odredit. Neki glazbenici preferiraju skroz ravan vrat. U tom slučaju moraju imat malo višlje postavljene žice na bridge-u da ne bi žice zujale po fretovima. Čak postoje i bolesnici koji vole izbočen, vrat, opet jako visoko postavljene žice na bridge-u. To se rihta zatezanjem i otpustanjem šipke u vratu gdje je kolko ja znam uvijek (iako mi ovdje tvrde suprotno, ali ja se ne dam, jos nisam naišao na primjer niti sam igdje išta takvoga čuo ili čitao na netu) pravilo leftly loosley, rightly tightly, što znači u lijevo otpustas u desno zatežeš vrat. Dobro je prije pomicanja vrata na šipku postaviti oznaku kojom ćete označiti početnu poziciju. Nije potrebno puno vrtit po šipki. Četvrt kruga (90 stupnjeva) je jako puno. Rezultati nisu vidljivi odmah, nego se na njih treba čekat i do tjedan dana da se u potpunosti pokažu. Postoji nešto što se zove tenzija vrata. Vrat je čitavo vrijeme pod pritiskom žica, tako da ako ih skinemo vrat će se sam od sebe nakon kratkog vremena povući prema nazad. Kada ponovno vratimo žice mozemo ga naći premalo udubljenog, ravnog ili čak izbočenog. U tom ga slučaju ne treba otpustati nego treba pustiti da se sam vrati na staro nakon nekog vremena. Ako ste na bas gitaru stavili značajno deblje zice dobre su šanse da ćete morat malo zategnut vrat, jer će tenzije biti veće. žasto? Zato sto se deblje žice treba jače zategnut za isti ton, dakle vrat je pod većim pritiskom. Ako se stavljaju tanje žice trebat će ga otpustiti. Također ako se sve žice spuste za jedan ili vise stepena bilo bi dobro otpustiti vrat da bi polozaj ostao isti. S gitarom su te razlike manje, pa se gitaristi najčesće ne moraju zajebavat s time.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:23 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

11 : A kaj je to fretboard i kakvih sve ima ?     (0)
Fretboard ili fingerboard je dio sa prednje strane vrata na kojem stoje fretovi i na koji prislanjas žice kada ih pritišćeš. Postoje 3 osnovna materijala za izradu fingerboarda: Ružino drvo (Rosewood), najjeftiniji, najmekši i najčesći. Lako se haba, nije baš gladak i ima topao osjećaj pod prstima i topao zvuk bez puncha. Boje svjetlo smeđe do tamno smeđe. Vrlo je lagan. Međutim to ruže nije vidjelo, već je to drvo koje se zove palisandar. Ebanovina (ebony): Najskuplji materijal, dosta težak, ne haba se tako lako, isto je mekan i ima topao zvuk ali ima i puncha. Jako je tamno, skoro crno drvo. Javor (Maple): Najtvrđi, gladak. Zvuk nije bas topao ali je punchy. Boja bijela do svijetlo žućkasta.
Promjenjeno: 06-05-2007 16:44 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

12 : Što trebam paziti pri kupnji instrumenta?     (0)
Zvuk je najvažniji, ali ni on ne može sam biti presudan. Instrument mora biti dobro centriran, što znači da težina mora biti ravnomjerno raspoređena, što na seljačkom jeziku znači da ti ne smije ni tijelo ni vrat vuć prema dolje. Instrument također ne bi smio biti pretežak da ne bi došlo do kasnijih bolova u ramenima, gornjem dijelu ledja i donjem dijelu vrata. Ako je drvo kvalitetno, pripremljeno i osušeno tada će sam instrument uključujući vrat i tijelo biti lagan. Ukoliko vam je instrument težak, i leđa vam otpadaju od njega to znači da drvo nije bilo dobro osušeno prije nego se napravio instrument od njega. Loše osušeno drvo ubija sustain tj. skraćuje duljinu zvuka. I na kraju instrument mora biti dobro ergonomski oblikovan da ne bi globio dok ga se svira.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:26 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

13 : Što je slap a što pop ?     (0)
Slap i pop su sestrinske tehnike sviranja basa koje se kombiniraju. Slap je udaranje koštanim dijelom zgloba na palcu po žici, a pop znači povuć žicu pa ju pustit da udari u fretove. Time se dobiva metalni, zvonki zvuk, pomalo sličan čineli u prvom trenutku koji se često korisit u funku. Najčešće se prve dvije žice popaju a ostale slapaju, ali nema čvrstih pravila.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:10 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

14 : Koja je najbolja marka instrumenta?     (0)
(n)i ova (n)i ona. Tu se lome koplja, ali niko od nas nije svirao na top instrumentima na kakvima najveći sviraju, niti se takvo što može kupiti u dućanu. Instrumenti su ko žene. Svaki je drugačiji i svako se u drugi zaljubi. Samo nemojte jurit marku.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:10 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

15 : Jel se isplati ići u neku rock akademiju?     (0)
Ako si totalni početnik i nemaš nikog da ti predano pokaže kako se svira nije na odmet otići. Ali nema razloga tamo ostajati godinama. Na internetu ima jako puno jako kvalitetnoga materijala pa proguglaj i pronaći ćeš teoriju, nek te samo nauče one osnove za koje te neko mora gledat da ti kaže jel dobro radiš.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:27 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

16 : Još koji savjet?     (1)
Podržavaj svakoga, upoznavaj glazbenike i djeli iskustva. Slušaj prijedloge iskusnijih. Nemoj se kurčiti lošijima niti se naslađivati svojim znanjem jer iza ugla neki pijandura može svirat 16 puta bolje nego tvoj najveći uzor.Ne budite zli prema malim metalcima s nedoraslom bradom, ne birajte kolege za bend po broju godina, a niti samo po sviračkom umjecu, jer ako se ne slažete na osobnom nivou neće dugo trajat suradnja. Imajte strpljenja, nitko nije naučio svirati za godinu dana, ali to ne znači da se nećete u tih godinu dana nauživati učenjem. Slušaj glazbu što više jer, afterall, zbog nje i sviraš.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:27 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

17 : Aktivni pickup-i?     (0)
Većina pickupa je rađena na osnovu zavojnice i metalnog dijela unutar nje. Kada se kroz zavojnicu pusti električna energija metalni dio unutra postaje magnet. Ali da bi bio dovoljno velike snage zavojnica mora biti gusta. Kada je zavojnica rjeđe postavljena bolje se hvataju višlje i dublje frekvencije, ali je izlazni signal preslab. Zato se dodaje baterija koja daje dodatnu snagu i pojačava signal. Većina je aktivnih sustava napravljena za 18 V snage, ali rade 99% jednako dobro i sa samo jednom 9V baterijom pa ih većina proizvođača i spaja samo na jednu bateriju.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:27 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

18 : Filmovi za pogledat?     (3)
Eddie and the Crusaders - Eddie Lives! Standing in the Shadows of Motown: - The Funk Bros Band The Crossroads - ne onaj s Britney Spears Rock Star - onaj sa Mark Wahlbergom i J. Anniston This is SPINAL TAP
Promjenjeno: 10-10-2007 23:02 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

19 : Kako se ovi modusi (dorski, frigijski i to) slažu sa akordima?     (0)
Svakako, ovisi o tonalitetu. na dorski obično paše mol 7 + alterirani, frigijski takodjer + mol 7/-9, itd. probaj po principu 1357 (tonika, terca, kvinta, septima, ponekad i nona) složit osnovne tonove pa kombinirat..
Promjenjeno: 15-04-2007 14:28 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

20 : Preko kojih akorda paše npr. miksolidijski, preko kojih lidijski?     (0)
Što ti je lakše, ali opet ovisi o tonalitetu ili alteraciji skale koju želiš svirat itd..
Promjenjeno: 15-04-2007 14:29 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

21 : Šta paše na neke teže akorde tipa 7-5 i te stvari?     (0)
Najčešće dim skala i lokrijska (7 stupanj)
Promjenjeno: 24-08-2007 19:31 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

22 : Zanima me koja je razlika u watima?     (0)
U wattima između sebe nema razlike! ;o) Watt je watt. Bitna je razlika u izlaznoj snazi pojačala od nazivne snage zvučnika...daklem ako je Marshall od 100 W to znači da je izlazna snaga tog pojačala 100 W...onda na njega ide najmanje 100 W zvučnik ali zbog pikova u zvuku (koji mogu odletiti i do 1000W) se obično stavljaju predimenzionirani zvučnici...( najbolji omjer kvalitete zvuka i izobličenja se dobije uz zvučnike sa dvostruko većom nazivnom snagom nego sto je snaga izlaznog pojačala)...daklem konkretno na Marshalla od 100W 150-200W zvucnik. Fora je i u tome da pojačalo od 200 W je dva puta snažnije od onog sa 100 W, al, PAZI SAD, nije i dva puta uhu jače. Zato što za duplo glasniji zvuk (da bi ga doživio dva puta jačim) moraš imat pojačalo od 1000W sa odgovarajućim zvučnicima. Dakle,odnos izlazne snage i osjeta glasnoće je potencijalan, a ne linearan. Stoga, ako imaš tog marshalla kojim nemreš ozvučiti neku sportsku dvoranu jer je pretih, već ti treba nešto dva puta glasnije, tu ulijeće razglas od megawatt ili još više koji može dati odgovarajuću snagu. I na kraju imas Watte i WATTE. Naime, gitarskim pojačalom VOX AC30 od 35W RMS ćeš ko iz šale nadglasati razglas od 2x250W. Zašto?, zato što je to gitarsko pojačalo, lampaško, neprejebivo sa dvije dvanaestice. Zato što van daje samo srednjetonce dok se snaga razglasa rasipa na sve frekvencije. Zato što ljudsko uho do 10 puta glasnije čuje srednjetonce nego basseve ili visoke tonove. Ovo ujedno i objašnjava zakaj basist mora imati jače pojačalo nego gitarist da bi uljudno koegzistirali u nekom bendu. I, naravno, gitarist mora biti razumna osoba. Dodatak: Djelomično objašnjava....činjenica je da ljudsko uho niske frekvencije ne čuje tako dobro kao srednje i visoke te je također činjenica da se niske frekvencije više rasipaju u prostoru dok su srednje i visoke popilično usmjerene (zato npr. nije toliko važno gdje ćete smjestit bas pojačalo, uvijek će se čut njegovo brundanje) ps. nema potrebe za crnjenjem gitarista kad ni basisti nisu puno bolji što se razuma tiče....štoviše, čak bi reka suprotno...naravno, ovdje generaliziramo...čast iznimkama... Dodatak o snazi pojačala: Snaga se mjeru u Wattima - W Glasnoća ili SPL(Sound Pressure Level) u većini priručnika mjeri se u decibellima - dB Omjer glasi ovako: Za povećanje glasnoće od 3dB treba snagu pomnoziti s 2, dupla glasnoća je razlika od 10dB Zvučnici uobičajeno imaju izraženu vrijednost glasnoće u 1W/1m Npr. neki zvučnik ima toliko i toliko dB kada se snaga od 1W izmjeri na daljini od 1 metra. U praksi za zvučnik koji ima SPL od 100dB 1W/1m to izgleda ovako: 1W = 100dB 2W = 103dB 4W = 106dB 8W = 109dB 16W = 112dB 32W = 115dB 64W = 118dB 128W = 121dB 256W = 124dB 512W = 127dB 1024W = 130dB Dakle: potrebna je snaga od 1024W da bi zvučnik od 100dB 1W/1m bio tri puta glasniji. U principu boxevi za bass i za gitaru se vrte oko 100dB 1W/1m + - 4dB
Promjenjeno: 14-05-2007 21:28 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

23 : Zvučnici?     (0)
Malo o zvučnicima: Svaki zvučnik ima definiranu osjetljivost, dakle što je veća osjetljivost zvučnika on će pri ISTOJ snazi biti glasniji/tiši....jedan od razloga zašto ac30 sa svojih 30 watti grmi kao zvijer...ima zvučnike velike osjetljivosti.. Drugo, GiTARSKI zvučnik je IZNIMNO bitan u zvuku gitare....naime, gitarski zvučnici pokrivaju frekv. raspon od kojih 80 Hz do 5 kHz....na 5 kHz imaju strm rez i zbog toga je zvuk gitare mekan, nije ugodan uhu....u biti, kad govorimo o zvuku gitare, to je ono kad npr. gitaru uštekas direktno u zvučnu ili liniju....onda taj zvuk ide kroz hifi (više manje ;o)zvučnike koji pokrivaju sve od 20 kHz i zvuk je oštar, prodoran...naročito ako stavis još distorziju.... Nadalje, mnogi gitaristi vole tzv. speaker breakup...to nije raspadanje zvučnika nego koloracija i lagana distorzija zvuka koju zvučnik radi kada je snaga signala blizu njegove nazivne snage....zato su recimo sa 100w pojačalima bili popularni kabineti sa 4x12' celestion greenback zvučnika koji imaju snagu 25 w.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:32 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

24 : Kad se izrađuje gitara, koje drvo je najkvalitetnije?     (0)
Ovisi o ukusu. Svako drvo stvara svoj zvuk, ali kvalitetna gitara je napravljena od kvalitetnog (obično tvrdog) drveta. Tako se za tijelo koriste: Jasen (Ash) i joha (Alder). Prvi Telci i Stratovi su bili od swamp asha, šta će reć' od johe koja raste u močvarnim predjelima juga SAD-a. Rosewood je ono što se kod nas zove palisander, a koristi se za fingerboard, kao i ebanovina (Ebony). Vrat je kod kvalitetnih gitara obično napravljen od Javora (Maple). Rjeđe se rabi za tijelo hrast (Oak), a za tamniji zvuk tipa Gibson LP koristi se mahagonij.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:32 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

25 : Sta mu ga dodje 8va bass?     (1)
Ako pise iznad tablatura ili nota onda sviras oktavu vise....ako pise ispod...onda sviras oktavu nize ......
Promjenjeno: 15-04-2007 13:48 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

26 : Čuo sam za vise vrsta baseva, kakvi basevi sve postoje?     (0)
Postoje basevi s pragovima (freted) te fretless basevi odnosno basevi bez pragova. U najvećem broju slučajeva naići ćete na četverozicane freted baseve iako danas uopće nije rijetkost imati 5 zičani ili 6 zičani bass. Također postoji i duble bass, sto znači da na jednom tijelu imate 2 vrata (NE PREPORUČUJEMO KLINCIMA KOJI DRKAJU PO NEW METALU I SVIRAJU NA PRVA TRI POLJA PO HA zICI) Jos jedna od varijanti basa zove se Chapman stick o kojem mozete detaljnije saznati posjetite li već jednom spomenut site www.tonylevin.com Fretless bas se razlikuje od fretted basa i po načinu sviranja jer na fretlessu mozete raditi glisanda koja mogu biti neisprekidana dok na fretted basu takve stvari jednostavno nisu moguće zbog samih fretova na fret-boardu. Također na fretlessu je moguće proizvesti vibrato koji se jednostavno ne moze odsviratna fretted basu, sto isto tako vrijedi i obrnuto. Na fretted basu je slapping i popping puno izrazeniji, dok je na fretlessu to poprilično sugavo. Nije da je nemoguće samo je teze za svladavanje.
Promjenjeno: 15-04-2007 13:47 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

27 : Frendovi mi kazu da si nabavim 5 zičani bas. Zasto je to toliko bitno?     (0)
Frendovi su ti vrlo vjerojatno klinci koji briju na hc, new metal isl. a njihovi gitaristi se danas spustaju izvan klasičnog stima sto zahtjeva jos dubljih tonova na basu. Naime klasičan stim obuhvaća zice "e, a, de, ge" međutim ako vam se gitarist spusta ispod e, i prestima gitaru na "de, ce" a mozda i "ha", onda će vam trebat 5 zicani bas jer je najdublja zica na 5 zičanom basu Ha zica. Međutim na svu sreću 5 zičani bas nije izmisljen pojavom zesće mjuze, nego je izmisljen zato jer je mjuza otisla naprijed, i zahtjevi za nečim novim i moćnijim su postali takvi. Naime 5 ili 6 zičani basevi se mogu savrseno uklapati u R&b, funk, blues, jazz, newage progresivnu i ostalu glazbu.
Promjenjeno: 15-04-2007 13:46 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

28 : Sta je to daktilografija?     (0)
"Pogrdan" naziv za glazbu koju uglavnom proizvode gitaristi kao Malmsteen, Gilbert itd. Većina ljudi u tome ne vidi nista osim hrpe brzih tonova, no nekima se sviđa upravo takva glazba.
Promjenjeno: 15-04-2007 13:42 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

29 : Sta trebam napraviti da postanem "daktilograf"?     (0)
Jaaakooo puuuunoooo vježbati. Jako, jako. I to obavezno sporo i u ritmu (tu mnogo pomaže metronom) ukoliko zelis dobiti brzinu i čistoću u isto vrijeme. Također se preporuča trzati iz zgloba, no nije pravilo. I još je JAKO bitno čvrsto držati trzalicu. Ne kruto, ali ne niti mlitavo. Trzalica mora proći "kroz zicu", ne smije ispadati iz ruke ili se pomicati u drugom smjeru osim gore i dolje. Čvrsto i opušteno!!!
Promjenjeno: 15-04-2007 14:37 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

30 : A kaj je to metronom ?     (0)
Sprava koja "kuca". Ako si vidio oznaku kao 120 bpm ili slično, to znači 120 udaraca po minuti (beats per minute). Na metronomu namjestiš brzinu koju želis i sviraš uz njega. Neki vole tupkati nogom po podu i tako davati ritam, no to nije precizno (ni priblišno - zato jer se ljudi jako skoncentriraju kad naidju na teži dio i automatski si zmrdaju ritam). Ako te zanima poboljšanje tehnike i osjećaja za ritam, vježbanje uz metronom je obaveza. Naravno, ne moraš svaki put vježbati uz njega, ali treba često biti uz tebe i aktivan! Mozes skinuti besplatni metronom na nasoj stranici !
Promjenjeno: 10-05-2007 23:49 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

31 : Koje vrste pickupova postoje?     (0)
Pickupovi se u osnovi mogu podijeliti u tri kategorije: single coil pickupove, humbucker pickupove i piezo pickupove. Prve dvije vrste su magnetni pickupovi kojima je osnovna "građevna jedinica" magnet oko kojeg je namotana zavojnica. Ako se sjećate fizike iz srednje škole, prisjetit ćete se da kretanje vodiča u magnetnom polju inducira napon - prema tome, kretanje ( vibriranje ) žice u magnetnom polju pickupa inducirati će napon. Daljnji put do pojačala objasnjen je u dijelu FAQa koji se bavi pojačalima. Single coil pickupove karakterizira zavojnica namotana oko jednog magneta (otud i ime single coil) - svijetlog su zvuka, kristalno čistoga ali pate od problema zvanog šum (odnosno na engleskom "hum"). Da shvatite o čemu pričam, uštekajte gitaru sa single coilovima u pojačalo na kojem je distorzija do daske, i onda se približite upaljenom monitoru. Get the point? Tipični zvuk single coilova čuti ćete na fenderovim gitarama, iako su zadnjih godina zbog potrazžje trzišta počeli proizvoditi i gitare sa humbuckerima. Međutim, amerikanac Seth Lover je tijekom 50ih godina ingeniozno spojio dva single coil pickupa u seriju i povezao ih "out of phase" sto znači da je fazni pomak signala jednak pi/2 i rođen je humbucker. Kao što samo ime govori za humbucker je karakteristično to da neutralizira šum (šumovi dvaju single coilova se ponistavaju zato što su spojeni serijski izvan faze ). Nažalost ( ili na sreću ) humbuckeri zbog toga imaju tamniji i glasniji zvuk. Tipični zvuk humbuckera prisutan je na Gibson gitarama. E sad, pokušajte staviti pickup na klasičnu gitaru... nema zvuka? Normalno da nema zvuka zato što plastika nije vodič ( ako ne shvaćate o čemu pričam niste pažljivo čitali :) Piezo-električni efekt karakterističan je za neke kristale koji pretvaraju mehaničku silu u napon. Prema tome, vibracija žica moze uzrokovati napon - tako funkcioniraju piezo pickupovi. Posto je nužno da sam kristal vibrira, piezo pickup mora biti u kontaktu sa žicom, zato se najčesće stavlja u saddle (sedlo?) Piezo pickupovi najčesće se nalaze na elektroakustičnim i elektroklasičnim gitarama, te na nekim (skupljim) modelima električnih gitara Parkern Fly, Yamaha RGX 820Z, EB Musicman Axis Sport ). Dodao bi ovoj podjeli još onu na aktivne i pasivne pickupove. Pasivni pickupovi zvuk titranja žica pretvaraju magnetnom indukcijom u slab napon, koji se pojačalom pojačava do zadovoljavajućeg nivoa. Aktivni su drugačije konstrukcije i imaju neku vrst pretpojačala, a zahtijevaju i stalno napajanje iz 9V baterije (odatle i ono aktivni). Karakterizira ih u principu jači i čistiji signal od pasivnih pickupa, dok je nekima taj zvuk sterilan. Postoje i tzv. "stacked humbuckers", a to su humbuckeri u tijelu single coila, sa namotima nasloženim jedan povise drugog. Time se postize zvuk blizak single coilu, ali bez zujanja. Još jedna varijanta su tzv. mini humbuckeri, koji imaju 2 jako uska namota, tako da su širine single coila.
Promjenjeno: 15-04-2007 14:37 Pitao: GoFgO	[Nazad na vrh]

32 : Što je štimer i kakav trebam imati?     (0)
Štimer za gitaru je spravica koja pomaže naštimati gitaru. Veličine je većeg mobitela i na sebi ima display i ugrađen mikrofon i ulaz za gitaru. Postoje razne vrste i cijene se od 80 kn do 20000 kuna. Vama treba ovaj od 100 kn. Dakle postoji samo štimer koji je pretpodešen na normalni štim gitare. TO nije baš dobro jer hrpa bendova koristi različite štimove. Zato vi odete u dućan i kupite kromatski štimer. On lovi svaku frekvenciju i kaže vam koji je to ton. Ako imate akustičnu/klasičnu, samo staviti štimer 30 cm od gitare i okinete ton. On će vam pokazati koji je ton, a vi samo štiamte dok on ne kaže da je dobro. AKo imate električnu jedan kraj kabela ukopčate u štimer, a drugi u gitaru. Okrenete volume pot na gitari na 10 i isti proces. Okinete i zatežete dok on ne kaže da valja. Ja ne vjerujem ni ušima, ni vilicama, ni harmoničicama, ni klaviru, niti drugim gitarama. Štimer je svetinja. Ako svirate ne bini, štimer vam je neophodan. Bilo da je ugrađen u opremu ili kao posebna komponenta. Velika buka naravno onemogućuje štimanje gitare po sluhu. Za te ljude ukoliko vole pedale preporučam štimer u pedali. On košta oko 100 eura, ali se isplati.
Stvoreno: 06-05-2007 05:51	[Nazad na vrh]