Webshop Music Centar
ZADNJE NA FORUMU
  • Umro Jack Bruce, legendarni basist grupe CREAM

    Komentirao/la: etkfrru

    Datum: 25-10 19:40

    Odgovora: 1     Pregleda: 15

  • Akordi kod soliranja

    Komentirao/la: Zeleni_Zub

    Datum: 25-10 19:27

    Odgovora: 4     Pregleda: 48

  • Kakve gitare imate - 2014

    Komentirao/la: Strat04

    Datum: 25-10 19:23

    Odgovora: 1075     Pregleda: 51177

  • Intereantno

    Komentirao/la: gstaraz

    Datum: 25-10 19:12

    Odgovora: 78     Pregleda: 1179

  • Bajaga - ruža vetrova tab

    Komentirao/la: Omer18

    Datum: 25-10 18:47

    Odgovora: 0     Pregleda: 10

  • Dur ljestvica i kvintni krug

    • Datum:   29-03-2008 15:21
    • Autor:   Darthie
    • Ispiši   Stranicu
    Dur ljestvica

    Napomena: Koristim tzv. ''američki sustav'' (B i Bb). Potrebno je znati intervale i položaj nota na vratu da bi se u potpunosti shvatila ova tema.

    U ovom dijelu će te naučiti osnove dur ljestvice, dok ćemo do kompliciranijih stvari doći kroz daljnje lekcije.
    Prvo ćemo je objasniti pomoću stupnjeva i polustupnjeva a potom pomoću intervala.
    Za oznaku za stupanj ću uzeti slovo W (engl. whole) a za polustupanj H (engl. half).
    Ponovit ćemo da jedan polustupanj označava pomak od jednog polja na vratu gitare, a jedan stupanj pomak od dva.

    Recimo da želite stvoriti C dur ljestvicu.
    Nađite notu C bilo gdje na vratu gitare. I upotrijebite slijedeću formulu:
    Akordi/Tabovi:
    C   D   E   F   G   A   B   C   
      W   W   H   W   W   W   H


    Usput sam vam i pokazao koje će te note dobiti. Primijenite tu formulu na bilo koju notu i dobit ćete dur ljestvicu.

    Naprimjer, pokušajte dobiti F dur ljestvicu:

    Akordi/Tabovi:
    F   G   A   Bb   C   D   E   F   
      W   W   H    W   W   W   H


    Odmah ću i spomenuti jedno kratko pravilo kod dijatonskih ljestvica, kakva je i dur ljestvica.

    Vidite kako sam kod F dur ljestvice upotrijebio Bb a ne A# u pisanju?
    E pa pravilo kod toga je da se dvije istoimene note ne mogu ''sresti'' u ljestvici.

    Znači, nepravilno je: A i A#, D i D#, G i Gb, već treba pisati A i Bb, D i Db, G i F#.

    Intervali!

    Nije teško shvatiti da je sustav intervala oblikovan prema dur skali.

    Tako su intervali za bilo koju dur skalu jednostavni:
    Akordi/Tabovi:
    1  2  3  4  5  6  7
    C  D  E  F  G  A  B
    D  E  F# G# A  B  C#


    ili
    Akordi/Tabovi:
    č. prima   v. sekunda   v. terca   č. kvarta  č. kvinta   v. seksta   v. septima


    Povisilice i snizilice kod intervala će se pojaviti tek u ostalim vrstama skala, do čega ćemo doći. Zato je važno dobro shvatiti dur skalu jer će to po njoj kreirati sve ostale ljestvice.

    Važno je objasniti kako su intervali za svaku dur skalu jednaki (1 2 3 4 5 6 7). Većina početnika će pitati kako se onda pojavljuju tri povisilice kod D dur skale.
    Odite ponovno do intervala i vidite što piše za veliku tercu: Razmak od 4 polustupnja.

    Nađite notu D na vratu i izbrojite četiri polja od nje. Doći ćete do note F#.
    Igrajte se malo s kreiranjem dur ljestvica i brojanjem intervala od neke note.

    C dur skala su jednostavno note C D E F G A B. Kad god svirate te note, bilo gdje na vratu, vi svirate unutar dur ljestvice.

    Sada ću vam pokazati sredstvo za jednostavno kreiranje i pamćenje dur ljestvica:

    Kvintni krug



    Kao što vidite to je krug u kojem je pomak od jednog polja u smjeru kazaljke na satu jednak čistoj kvinti.

    C je čista kvinta od F, G je čista kvinta od C...
    Ne morate to pamtiti napamet, nego samo zamislite tzv. power akord (koji se sastoji od prime i kvinte)

    Kvintni krug je također i sjajno sredstvo za pamćenje dur skala i njihovih nota.
    Počevši sa vrha, vidimo da C dur nema ni povisilica ni snizilica. Kako se pomičemo za jedno polje u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, dodajemo i jednu snizilicu, sve do F#/Gb.
    Po tome F dur ima jednu snizilicu (istina, F G A Bb C D E), Bb dur dvije itd.

    Ako se sa C počnemo pomicati u smjeru kazaljke na satu, dodavati ćemo po jednu povisilicu za svaki korak, sve do F#/Gb.
    Tako G ima jednu povisilicu (G A B C D E F#), D dvije itd.

    Ali kako znamo kad dodati koju povisilicu/snizilicu.
    Evo redoslijeda:

    F C G D A E B

    Povisilice na lijevo, snizilice na desno.

    Dat ću dva primjera da vam to sve bude malo jasnije:

    1. A dur

    Pogledamo kvintni krug, i vidimo da se A nalazi tri mjesta od C u smjeru kazaljke na satu. Znači ima tri povisilice.
    Koje ćemo tri povisilice dodati? Pogledajte redoslijed gore, povisilice na lijevo i dobijamo F C i G.

    Znači: A B C# D E F# G#

    2. Ab dur

    Ab se nalazi četiri mjesta udaljen od C u smjeru suprotnom od kazaljke na satu = četiri snizilice.
    Prema redoslijedu te četiri snizilice će biti B E A i D:

    Ab Bb C Db Eb F G.

    Eto, i to smo riješili.

    Ostaje nam samo dati odgovor na pitanje zašto je prihvatljivije pisati u obliku Db dura, a ne C# dura.

    Pogledajmo Db dur:

    Db Eb F Gb Ab Bb C.



    A onda C# dur:

    C# D# E# F# G# A# B#



    Što vam se čini praktičnije za pisati?


    (Prije što me neki počnu napadati, E#, B#, Cb i Fb su u potpunosti prihvatljive note koje je pravilno pisati u nekim situacijama iako su enharmonijski potpuno iste kao F, C, B i E.
    Ako vas zanima mjesto gdje možete potvrditi ovu moju tvrdnju, kao i pogledati koliko povisilica/snizilica imaju koji durovi i koja su djela u njima napisana, wikipedia(link) je prava stranica za to. Ako vas engleski ne služi najbolje, pomoći ću vam. Dur=major, mol=minor, # = sharp, b = flat. Znači ako želite naći G# dur u tražilicu upišite G sharp major)

    Slični tekstovi

    Pregledano 17508 puta
    Pregledano 15343 puta
    Pregledano 74137 puta
    Pregledano 32175 puta
    Pregledano 20748 puta

    » 20 komentara... Dodaj svoj!

    trekblack kaže:

    nisam skužio ovo na koji način određuješ koji će tonovi biti povišeni odnosno sniženi

    19-10-2008 17:42

    Godzzila kaže:

    Mene interesuje dali nekim logickim redoslijedom gledajuci krug mozemo sami zakljuciti(prebrojati) koje snizilice i povislice idu na određni ton u skali, ili samo treba prihvatiti kako izgleda na slici tj. na notnom sustavu.

    Za Ab dur četiri snizilice tj B E A i D ? Jesi li dosao brojanjem do toga ili si samo pogledao koje su to snizilice ??

    12-02-2009 04:00

    alen5300 kaže:

    a bo:suicide:declare:icon_offtopic2:headbang:give_rose:dance3:rozi:cray:drinks:this:new_russian:thrasher:thumbsup:threaten:guitarist

    22-02-2009 21:37

    nuka-kola kaže:

    @godzzila, prošlo je 10-tak dana, al ajd, možda još koji put pogledaš ovamo
    ili za nekog drugog

    Dakle, snizilice i povisilice idu određenim redosljedom.

    Za povisilice je to: Fis, cis, gis, dis, ais, eis, his
    Znači, po kvintnom krugu znaš da E dur ima 4 povisilice. U gore napisanom redosljedu, prve 4 povisilice su fis, cis, gis i dis. Znaci, te povisilice ima E dur.

    22-02-2009 21:58

    rastafarijanac95 kaže:

    jooooooooj,sad ovo uvim u muzickoj...
    zajebano...
    dur-mollovi...
    durski kvant-sekstarkod?

    17-04-2009 16:24

    nuka-kola kaže:

    nije kvant-sekstarkod neg kvart-sekstakord

    17-04-2009 17:13

    PrikaP kaže:

    Imam jedno pitanje! Kada sviream neki akord kao Ab...Dali Ab znači (Ais dur/Gis dur) ili a mol?

    16-06-2009 11:10

    trilajzen kaže:

    Moje iskustvo sviranja mi kazuje da je poznavanje kvintnih i kvartnih krugova potrebno onome ko hoce da poznaje teoriju muzike. Ko hoce da svira poznavanje kvintnih i kvartnih krugova mu ne igra neku ulogu, koliko ima muzikanata koji jako dobro sviraju, a nemaju veze sa teorijom. Naravno mora da postoji elementarno znaje o instrumentu, akordima, skalama, ... ali bez preterivanja i naravno svo poznavanje teorije je beskorisno ako se nema sluha. Ono shto hocu da kazem je: ako hocesh dobro da svirash onda sviraj, a ako hocesh da poznajesh teoriju onda uchi teoriju.

    13-11-2009 22:15

    _amylee_ kaže:

    To je sve lagano zeznuto,posebno kod gradnje tih kvintakorda,sekstakorda,kvartsekstakorda i da ne nabrajam dalje....Kad u ideš u glazbenu,dobiješ neki ton i na njemu moraš sagraditi neke od gore nabrojanih akorda..A tada moraš točno znati od čega se to sve gradi i sl(sve ono-mala terca ili velika terca,mala seksta ili velika seksta itd).Ako nekoga to baš zanima,neka napiše ime tog,,čudnovatog akorda''pa ću mu (ako se sjetim)reći od čega se gradi,tj od kojih intervala.
    Ali kao što u postu iznad mojega piše,ne moraju svi poznavati teoriju,a mogu super svirati.Ovo o čemu sad pričamo su već neki detalji,tako da se i bez njih može super svirati...Ali,ako netko baš hoće i to naučiti,još bolje

    14-11-2009 09:33

    _amylee_ kaže:

    PrikaP,koliko ja znam,to je a mol...A neka me netko ispravi ako krivo govorim...

    14-11-2009 09:37

    mr.brownstone kaže:

    lijepo si objasnio ovaj krug..svaka čast

    05-06-2010 21:58

    Ralecaster kaže:


    D-dur skala ima samo 2 povisilice. I to: Fis i Cis.

    08-06-2010 13:58

    goran310381 kaže:

    sve nešto zbrkano,što prije nisu objasnili položaj nota,intervale,a kaže osnove osnova,totalni početnik,ne znam odakle da krenem,zajebano...

    14-06-2010 08:59

    mirodrvo kaže:

    Daj malo pojasni malo ovaj D-dur sa tri povisilice???Ne pitam se zašto ima tri, nego zašto desetak redova ispod ima 2???

    16-09-2010 16:19

    Wannabe kaže:

    lekcija mi je nerazumljiva i nije za pocetnike...ne kuzim kretanje suprotno od kazaljke u satu, ali na kojoj to shemi???? Dali to na vratu gitare ili na skali A B C D E F G???? Ne kuzim...

    16-09-2010 19:13

    Narche kaže:

    PrikaP: Ab=Gis / Ais=Bb
    Poednostavno: Kad povishujesh ton nagore dodajesh -is, kad snizujesh -es. Pa, C(cis,ces), D (dis,des), E (eis,es), F (fis,fes), G (gis,ges), A (ais,as), H (his,b). To se kaze enharmonska zamena, kad od G jedno polje nagore je Gis, a ustvari isto je ako kazesh od A jedno polje nadole = As. To je isto polje.

    21-09-2010 01:50

    Narche kaže:

    7# Cis
    6# Fis
    5# H
    4# E
    3# A
    2# D
    1# G

    C dur - osnovni tonalitet (nema # ili b )

    1b F
    2b B
    3b Es
    4b As
    5b Des
    6b Ges
    7b Ces


    Ako broite od C kvinte (5 tona nagore) t.e. od C (c,d,e,f,G), G je naregjnja skala. Tako funkcionishe kvintni krug. T.e. krug sa diezima (#)

    Ak broite od C kvarte (4 tona nagore) t.e. od C (c,d,e,F), F je naregjnja skala. Tako funkcinishe kvartni krug.

    21-09-2010 02:04

    zoksbas kaže:

    teško je ovako to sve povatat, kad ti neko ovo nacrta onda skužiš, a opet sve kroz vrime i rad. osnove teorije triba znat radi lakšeg sporazumjevanja...

    25-10-2010 10:54

    alen993 kaže:

    jedna strana druga strana jedan auto dva volana
    KO TU PIJE KO TU PLAĆA??????????????????????????????????????!!!!!!!!!!!!!

    09-10-2011 17:30

    Jo0sip1 kaže:

    nista ne razumin

    12-06-2013 17:27