ZADNJE NA FORUMU
  • Pomoć pri pronalasku našeg plagijata Walk Of Life

    Komentirao: Lonny the Ripper

    Datum: 22-08 13:15

    Odgovora: 1

    Pogleda: 38

  • Relax don do it...

    Komentirao: motörhead

    Datum: 22-08 10:42

    Odgovora: 4233

    Pogleda: 567063

  • Triplet Noir Studios

    Komentirao: pekki

    Datum: 22-08 08:43

    Odgovora: 56

    Pogleda: 1191

  • Solfeggio

    • Datum:   25-01-2009 14:39
    • Autor:   LeChuck
    • Ispiši   Stranicu
    Evo i od mene ponešto od osnova glazbene teorije.
    Krenimo od osnovnih definicija vezanih uz glazbu.

    Glazba je umjetnost koja se bavi spojem zvuka i ritma.

    Ritam je nizanje tonova po trajanju, a melodija nizanje tonova po visini.

    Nota > znak kojim bilježimo ton.
    Pauza (stanka) > znak kojim se bilježi privremeni prekid tona.

    Crtovlje se sastoji od 5 crta i 4 praznine.
    Taktna crta je okomita crta koja presijeca crtovlje, a takt je prostor omeđen s dvije taktne crte.
    Predtakt > nepotpuni takt koji se nadopunjuje sa zadnjim taktom.

    Mjera je broj koji nam kazuje koliko doba ima u svakom taktu i koja je nota jedinica mjere.
    Jednostavne mjere su one mjere koje imaju samo jednu dobu naglašenu (dvodobne i trodobne mjere). Složene mjere imaju više naglašenih doba pa ih možemo podijeliti na više jednostavnih mjera.

    Točka pokraj note produžuje notu za pola njezine vrijednosti.

    Ligatura > luk koji povezuje dvije ili više nota iste visine pa se njihove vrijednosti zbrajaju.
    Korona (corona) > znak koji produžuje notu po želji izvođača.
    Legato > luk koji povezuje dvije ili više nota različite visine pa ih pjevamo ili sviramo povezano.

    Povišeni tonovi u glazbi dobivaju nastavak –is (Cis, Dis..)
    Sniženi tonovi u glazbenoj abecedi dobivaju nastavak –es ili –s (Fes, Ges) Izuzetak je sniženi ton H kojeg ne nazivamo Hes nego B.
    U solmizaciji povišeni tonovi dobivaju nastavak –i, a sniženi tonovi dobivaju nastavak –u. (Di, Ri, Mu, Lu...)

    Predznaci: Povisilica > povisuje ton za pola stepena
    Snizilica > snizuje ton za pola stepena

    Tempo > brzina izvođenja glazbenog djela. Tempo dijelimo na: brzi, umjereni i polagani.
    Oznake za brzi tempo: Allegro, Vivo, Presto, Allegro maestoso
    Oznake za umjereni tempo: Andante, Moderato, Allegretto, Andantino
    Oznake za polagani tempo: Largo, Grave, Adagio, Lento, Larghetto
    Nazivi kojima možemo u tijeku skladbe mijenjati tempo: Ritardando (usporavati), Ritenuto (naglo usporiti), Accelerando (ubrzavati)

    Dinamika > jačina izvođenja glazbenog djela.
    f (forte) – glasno
    mf (mezzoforte) – srednje glasno
    mp (mezzopiano) – srednje tiho
    p (piano) – tiho
    Decrescendo – postepeno tiše
    Crescendo – postepeno glasnije

    Ljestvice

    Ljestvica je niz tonova poredanih po visini uzlazno i silazno.
    Osnovni tonovi u glazbi su: c, d, e, f, g, a, h.

    Polustepen > najmanji razmak između dva susjedna tona.
    Cijeli stepen se gradi od dva polustepena.
    Stupanj određuje mjesto tona u ljestvici.

    DUR ljestvica je niz od 8 tonova poredanih po visini uzlazno i silazno, a ima polustepene između 3. i 4. te 7. i 8. tona.
    Glavni stupnjevi u ljestvici su: I. Stupanj (tonika), IV. Stupanj (subdominanta) i V. Stupanj (dominanta).
    Svaka DUR ljestvica ima svoju paralelnu mol ljestvicu.
    Mol ljestvica se gradi na VI. Stupnju DUR ljestvice. VI. Stupanj DUR ljestvice postaje I. Stupanj mol ljestvice.
    Vrste mol ljestvica su: Prirodna mol ljestvica, harmonijska mol ljestvica i melodijska mol ljestvica.
    Prirodna mol ljestvica se gradi od svih istih tonova kao i njezina paralelna DUR ljestvica, a ima polustepene između 2. i 3. te 5. i 6. stupnja.
    Svaka harmonijska mol ljestvica ima povišen VII. Stupanj.
    Melodijska mol ljestvica ima povišen VI. I VII. Stupanj uzlazno, a silazno glasi kao prirodna mol ljestvica.

    Intervali

    Interval je razmak između dva tona po visini.
    Intervale dijelimo po: veličini, vrsti i zvučnosti.

    Intervali po veličini: prima (jedan te isti ton), sekunda, terca, kvarta, kvinta, seksta, septima, oktava
    Intervali po vrsti: Čisti, veliki, mali, povećani i smanjeni
    Mali interval nastaje tako da drugi ton velikog intervala snizimo za pola stepena.

    Slični tekstovi

    Pregledano 22582 puta
    Pregledano 25144 puta
    Pregledano 22801 puta
    Pregledano 24049 puta
    Pregledano 19220 puta

    » 0 komentara... Dodaj svoj!

    Još nema komentara